Fonnkèr anvoyé par : JC Viadère

Kisa ilé Jean Claude Viadère

zan-klod-vyader-an-fonnkezer.jpg

Jean Claude Viadère i abit sikoté Sinpyér Péi Larényon lé in gran mizisyin kabaré, maloyèr, ségatyé, fonnkèzèr, gran militan kiltirèl rényoné, gran défansèr nout lang kréol é lé zot lang ansèstral kozé dan nout péi, in dalon i sobat osi po in domin tanou. Ala in ti pé kisa ilé lo militan kiltirèl rényoné.

 

zan-klod-vyader-ek-son-gitar.jpg

 

In fonnkèr po bann zènès zordi

Zis po manzé
Sa la pa dann tan lontan
Sa lé dann tan zordi
Sa lé dann tan koméla
Anou minm zanfan Larényon
A nou mimn zine zen la rénion
La po soulang nout nasyon
La po soulang nout pei
Akoz mazom masyak nout péi
Akisa lotèr akisa ; lodèr
Kapitaliss fransé lotèr
Si le té pa ou san ou mi ti pouré
Son raz son sang an rhum la po bouyi
La mor nout pèp kan fanm i moul
An mar lamour na pi lo gou
Lo préfète la Li roul a nou kari dosou do ri
Y di sant ki paré, Piman déor, rougay pli for
Koup tout rasine po tir lodèr
Lésans fimyé fé pa in kont
Akoz dofé dolo solèy la tèr
Bann kas enfèr la tir dann ta
La Pa rézon na ka fé griyé
Kan minm sa na zot va gout nout galé
La Pwin rézon…Inn ti foutan fonnkèr

Zan klod vyader

 

Kisa ki oulé

Dann tout bann lo ta la kouyonis néna  in bonpé domoun lé dir po zot rotrouv tanto parsi tanto parla.
La vie sé in mistèr lé kome si in moum.
Na war domin po ki po kisa sa na di lavi lé dir
Néna i prétan zordi la pli domin solèy
Tardra viendra somanké ni plis ni mwin
Ni tomb pa atèr ; na bann komansman
Kriyaz gabyé po lamontraz soubasman pratik
Zot i koné plis ; sok la invant la poud la pwin dirèksion
Ek bousol kèl kondision fo tenir ; dan in not pozision
Kèl avansé dan batay bann arivis la kiltir si
Lo bor bato bèzman zonm po zonm ki la bwar
Ki la invanté ki la di amwin prizonié langrénaz-kozé
Mi twiébo pa langaz sistem kapitalis ? san koup kordon
Bilikal mon nasyon po in èt in poto mitan po in vré militan
Fondé si la konsyans lidantité réyonénité batarsité mon péi
Tout bann nasyon in na lot grandi sou léfé in dézir 
Né nég mé ne pa manzé nég (Aimé Cesaire)
Po ou kont le une forme pasifik é  tankil ki vous détruit
In pép pli profond de lui ; et durab mé pa kom in bal fizi
Angazé po konsomasion la lang  i bat i tourn pa
Lo manièr viv po viv , lès pa nou tomb dann
Lindépandans kolinizé ; la mèr peut- t’il nourrir ?, ?
Leffort de survie pa le zan-swin ; san pase par in nation
In zénès poul poul he la helas ; la nou tomb dann
In not langaz la kiltur ; po bann zidé san kosté zot frèr
Amwin mi lé fiér de létre ; amwin mi lé malagasy rénioné
Na in porte in baro èk in také i kri avan rentre souplé
Ni parle de la realité kel realité po ki po kosa
Bann zidé kel zidé kèl ékri,
Dann in tan lé té ki vwa
Dann in tan lété ki vi dann in tan
Le té dann mon vér lété dann péi Larénion
Kozé koz sobatkoz lotan la po pasé
Sak té zinn la fo fil sak lespri lé vié
Po kwé po kwé twiébo ansanm lèrk lotan la fine vié

Zan klod Vyadèr bazaraoly ;

‘’Kiltir Larénion’’ i romèrsi aou po out bann fonnkèr.

Rédaksion Kiltir Larénion é Félix. C - Avri 2012

 

Rapèl po zot konèt :

* Tout roprodiksyon kopiaz, kiswa tèks, foto, fo domann lotorizasyon lo rèsponsab lo Sit Wèb.

Kiltir Larénion